Genesis 30

1Reizelnoŋ aruŋa laligoŋ Jeikobwaajoŋ merabora moŋ mende meŋ iyaŋaa kania kaeŋ iima data Lea gema qeŋ uutanoŋ motoqoto moma Jeikobwaajoŋ qaa kokaeŋ jero: “Gii mono mera mokoloowa. Ii mende mokoloona niinoŋ mono laligomambaajoŋ amamaaŋ komumaŋa.”

2Kaeŋ jero Jeikobnoŋ iriŋa soono uuduuduu moma muŋ kokaeŋ ijoro: “Nii mono mera nomaeŋ mokoloowenaga? Anutunoŋ gii mera mewagatiwaajoŋ somoŋgoŋ goma laligojanto, niinoŋ Anutuga qaago.”

3Kaeŋ jero Reizelnoŋ kokaeŋ ijoro: “Noo weleŋ embana Bilha ii koi. Saanoŋ iwo ena noo mera moŋ mewaa. Iinoŋ nemuŋ kono niinoŋ kaaŋagadeeŋ iwaanoŋga merabora mokolooŋ oŋoma nemuŋgia kolooŋ laligomaŋa.” 4Kaeŋ jeŋ weleŋ embia Bilha muro embiaga meŋ iwo ero. 5Ero Bilhanoŋ koro ama Jeikobwaa meria mero. 6Meria mero Reizelnoŋ kokaeŋ jero: “Anutunoŋ gosiŋ nono sokombe qamakooli qaana moma mera ejaga nonja.” Kawaajoŋ qata Dan qaro. (Dan = Gosiŋ nono sokonjeŋ.) 7Reizelwaa weleŋ embia Bilhanoŋ mombo koro ama Jeikobwaa meria moŋ mero woi kolooro.

8Kaeŋ mero Reizelnoŋ kokaeŋ jero: “Danawo mamaga aoŋoroŋ haamo anjeŋ.” Kaeŋ jeŋ iikawaa so mera qata Naftali (Aoŋorowe) qaro. 9Leanoŋ mombo koro mende ama ii iima kawaajoŋ iyaŋaa weleŋ embia qata Zilpa meŋ Jeikob muro embiaga kolooro. 10Embiaga kolooŋ Jeikobwaa mera ejaga mero. 11Mero Leanoŋ “Simbawoŋawo!” jeŋ qata Gad (simbawoŋawo) qaro. 12Zilpa, Leawaa weleŋ embia kanoŋ Jeikobwaa meria moŋ mombo mero woi kolooro.

13Kaeŋ kolooro Leanoŋ qaa kokaeŋ jero: “Niinoŋ keraqeeaŋgo somata mojeŋ. Emba yoŋonoŋ mono noojoŋ oyaŋboyaŋ qama laligowuya.” Kaeŋ jeŋ iikawaa so mera qata Aser qaro. (Aser = Oyaŋboyaŋ qabu.) 14Wiitnoŋ masu qero kooto kambaŋanoŋ somaŋa moŋnoŋ Ruubenoŋ seleeŋgeŋ kema baloŋ korianoŋ asagbaleŋ hamo
Asagbaleŋ: Emba yoŋonoŋ asagbaleŋ hamo neŋ afaaŋgoŋ koro ambombaajoŋ aŋgiti, iikaaŋ moma laarigi.
mokolooro. Hamo ii mokolooŋ meŋ kaŋ nemuŋa Lea muro. Muro Reizelnoŋ data kokaeŋ ijoro: “Goo meraganoŋ hamo meŋ kaji, iikawaa tosaaŋa mono nona nemaŋa.”

15Kaeŋ ijoro Leanoŋ kokaeŋ jero: “Giinoŋ lona nuana sokombaatiwaajoŋ romoŋgoweto, gii mono meranaanoŋ asagbaleŋ hamo koi ii kaaŋiadeeŋ nuamambaajoŋ mojaŋ. Ii mende sokonja.” Kaeŋ jero Reizelnoŋ kokaeŋ ijoro: “Saanoŋ! Meragaanoŋ hamo ii nombaati eeŋ, mono saanoŋ Jeikobwo gomantiiŋa koi ewao.”

16Kaeŋ jero Jeikobnoŋ mare iikanoŋ gawoŋ mesaoŋ karo Leanoŋ kema mokolooŋ muŋ kokaeŋ ijoro: “Niinoŋ meranaanoŋ asagbaleŋ hamo kanoŋ mono goo sewaŋga mejeŋa. Kawaajoŋ mono niwo ewota.” Kaeŋ ijoro Jeikobnoŋ gomantiiŋa iikanoŋ iwo eri.

17Iwo eri Anutunoŋ Leawaanoŋ qaa qamakoolia moro koro ama Jeikobwaa meria 5:ya mero. 18Ii meŋ qaa kokaeŋ jero: “Niinoŋ weleŋ embana ii lona muwetiwaajoŋ Anutunoŋ iikawaa tawaya koi nonja.” Kaeŋ jeŋ iikawaa so qata Isakar (tawa) qaro. 19Kawaa gematanoŋ Leanoŋ mombo koro ama Jeikobwaa meria 6:ya mero. 20Ii meŋ qaa kokaeŋ jero: “Anutunoŋ kaleŋ awaa soro nonja. Lona Jeikobwaa merauruta 6 mewetiwaajoŋ iinoŋ mono pondaŋ niwo laligoŋ qabuŋa noma laligowaa.” Kaeŋ jeŋ iikawaa so mera qata Zebulun qaro. (Zebulun = qabuŋa) 21Kambaŋ tosia tegoro Leanoŋ bora meŋ qata Daina qaro.

22Anutunoŋ mombo Reizel kaaŋagadeeŋ romoŋgoŋ muŋ qaa qamakoolia moma koro ambiwaajoŋ ilaaŋ muro. 23Ilaaŋ muro koro ama mera moŋ meŋ qaa kokaeŋ jero: “Anutunoŋ gamuna metogoja.”

24Kaeŋ jeŋ toroqeŋ kokaeŋ jero: “Poŋnoŋ mono merana moŋ toroqeŋ nombaa.” Kaeŋ jeŋ iikawaa so mera qata Joosef (= Toroqeŋ nombaa.) qaro. Kiaŋ.

Jeikobwaanoŋ lama tuuŋanoŋ seiro.

25Reizelnoŋ meria Joosef mero iikawaa gematanoŋ Jeikobnoŋ Laban kokaeŋ ijoro: “Nii neenaa gomaŋ mirinanoŋ kemambaajoŋ mojeŋ. Kawaajoŋ saanoŋ wasiŋ nona eleema kemaŋa. 26Emba meraaŋuruna koi yoŋoojoŋ ama goo weleŋga qeŋ laligoweti, mono ii nona motooŋ kemboŋa. Nii gawoŋ somata totooŋ meŋ laligoweti, ii geeŋgo saanoŋ mojaŋ.”

27Kaeŋ ijoro Labanoŋ kokaeŋ jero: “Gii moma qeaŋgoŋ nonjaŋi eeŋ, mono saanoŋ koi laligowa. Poŋnoŋ goojoŋ ama nii kotuegoŋ noma laligoroti, nii unju qewe qaa kaeŋ kolooro mojeŋ.”

28Kaeŋ jeŋ toroqeŋ kokaeŋ jero: “Mono gawoŋgaa tawayaa jaŋgoya jena sewaŋa ii saanoŋ gomaŋa.” 29Kaeŋ jero Jeikobnoŋ kokaeŋ ijoro: “Nii goo weleŋ nomaeŋ qeŋ laligoŋ goo gomanoŋ miriwaa oro tuuŋa tuuŋa galeŋ koma oŋombe somariigiti, ii geeŋgo saanoŋ mojaŋ. 30Wala nii koi mende kawe iikanoŋ oro iwoiga mamaga mende eŋ gonoto, iikanoŋ mono nii kawe kambaŋ kanoŋ seiŋ jaasooŋgo kolooju. Nii daeŋgeŋ daeŋgeŋ kema kaweti, iikanoŋ Poŋnoŋ kotuegoŋ gono laligona. Kaeŋ laligonato, nii mono naa kambanoŋ saanoŋ neenaa kanagesouruna naŋgoŋ oŋomambaajoŋ ama gawoŋ iwoi kanaiŋ mewenaga?”

31Kaeŋ ijoro Labanoŋ kokaeŋ qisiro: “Nii mono naama gombenaga?” Kaeŋ qisiro Jeikobnoŋ meleema kokaeŋ jero: “Iwoi moŋ mende nombato, iwoi motooŋgo koigadeeŋ noojoŋ ambagati eeŋ, nii saanoŋ toroqeŋ goonoŋ lama tuuŋa tuuŋa ii kalaŋ koma jaagaleŋ meŋ oŋoma laligomaŋa. 32Nii saanoŋ goonoŋ lama ano meme tuuŋga kuuya ii kete iŋiima gosimaŋa. Ii gosiŋ lama meria baroŋ kuuya ano meme (noniŋ) doŋa titogiawo ano teregia diriweŋ, soŋojinjiri me koromboŋgi ii kuuya mendeema iyaŋgia meŋ kululuuŋ oŋomba. Iyoŋonoŋ saanoŋ gawoŋ meŋ laligowetiwaa tawana koloowu. 33Kanageŋ gawonaa tawana, lama ano meme ii iŋiima gosimambaajoŋ kawagati, kambaŋ iikanoŋ uuna dindiŋaa kania ii afaaŋgoŋ kokaeŋ mokoloowa: Meme (noniŋ) titogia qaa ano diriweŋ, soŋojinjiri me koromboŋgia qaa ii kuuya ano lama baroŋa qaago kuuya noo tuuŋanoŋ nambuti, ii niinoŋ yoŋgoro mejeŋ, kaeŋ moma kotowa.”

34Kaeŋ jero Labanoŋ kokaeŋ meleeno: “Nii saanoŋ uumotooŋgo anjeŋ. Qaa jejaŋi iikaaŋ kana ii ewaa.” 35Kaeŋ meleema weemboria iikanondeeŋ Labanoŋ meme (noniŋ) ejia teregia jiriŋjooroŋ ano diriweŋ soŋojinjiri me koromboŋgia ano meme embia kuuya teregia titogiawo ano diriweŋ soŋojinjiri me koromboŋgi me sele jugianoŋ iwoi taaŋa raroti, ii kuuya ano lama meria baroŋ kuuya ii gosiŋ metogoŋ oŋoma aŋaa merauruta yoŋoo borogianoŋ ama oŋoono. 36Labanoŋ ii ama oŋooma yoŋowo Jeikobwaanoŋ lama ano meme tuuŋ ii uŋuama weemboria karooŋ kekembaa so kema kanoŋ laligogi. Koriganoŋ kaeŋ laligogi Jeikobnoŋ toroqeŋ Labambaanoŋ lama ano meme tuuŋa tuuŋa ii galeŋ koma oŋoma laligoro.

37Kaeŋ laligoŋ komoŋ, wakato ano gou gere iikawaa boria gbiligbili kotoŋ meŋ selegia jinjororoŋ kombolatiro biiwianoŋ taaliro jiriŋjooroŋ kolooro.
Gere boria: ii sopawaajoŋ mende ano. Kaaŋagadeeŋ tiriqoonjoŋ me jenaŋ amambaajoŋ qaago. Anutunoŋ ŋaa yaweŋ ano oweŋ jenaŋ ambombaajoŋ mende jeroto, Jeikobwaa uutanoŋ diŋgoro teŋ koma laligorotiwaajoŋ toomoriambaa kania kaeŋ kuma muro.


38Kaeŋ kolooro gere borogia koombolatia ii meŋ oro yoŋoo apu juugia kuuya kanoŋ ano apu newombaajoŋ kagi wosogianondeeŋ ero. Kaeŋ ero lama ano meme tuuŋ yoŋonoŋ ejianoŋ uŋualeembutiwaa aiŋ geriawo moma apu newombaajoŋ kaŋ mokolooŋ iigi. 39Kaeŋ iima meme ejia yoŋonoŋ gere boria iikawaa kosogianoŋ embia uŋualeeŋgi. Kaeŋ uŋualeeŋgi koro ama laligogitiwaajoŋ meraboraurugia kaweŋtetere, titogiawo ano diriweŋ, soŋojinjiri me koromboŋgi ii oŋoma laligogi.

40Kaeŋ laligogi Jeikobnoŋ lama ano meme (noniŋ) meria kaaŋia ii gosiŋ mendeema oŋoma aŋa aŋa tuuŋgia so oŋonoto, oro somata ii areŋgoŋ oŋono jaagia Labambaanoŋ oro baroŋ ano teregia titogiawo yoŋoonoŋ baageŋ uuŋ naŋgi. Kaeŋ ama aŋaajoŋ lama ano meme (noniŋ) tuuŋa tuuŋa metogoŋ mokolooŋ oŋono. Ii mokolooŋ somoŋgoŋ oŋono Labambaa lama tuuŋanoŋ mende kema toroqeŋ oŋoŋgi.

41Oro embia kotakota yoŋonoŋ ejianoŋ uŋualeembutiwaa aiŋ geriawo mogi Jeikobnoŋ kambaŋ so iikanoŋ gere boria ii apu juunoŋ ano. Kawaajoŋ oro ejia yoŋonoŋ kaŋ ii wosogianoŋ mokolooŋ iima kosianoŋ kanoŋ embia ii uŋualeema laligogi.

42Kaeŋ laligogito, oro embianoŋ esuŋgia kamaaŋqeqeta koloogiti eeŋ, iinoŋ gere boria ii iyoŋoo wosogianoŋ mende ama laligoro. Kaeŋ ama laligoro oro esuŋgia kamakamaata yoŋonoŋ Labambaa tuuŋanoŋ toroqegi esuŋgia kotakota yoŋonoŋ Jeikobwaa tuuŋanoŋ kema toroqegi. 43Jeikobnoŋ kaeŋ ama kindiŋbiri eja qaqabuŋayawo kolooŋ toomoriaŋ mokolooro. Lama ano meme tuuŋ mamaga buŋa qeŋ aoŋ weleŋqeqe ejemba uŋuano kamel ano doŋgi tuuŋa tuuŋa asugiŋ seigi togia kolooro. Kiaŋ.

Copyright information for KSR